-
Početna
-
O sluhu
-
Šta je audiološka rehabilitacija i kome je namenjena?
-
Audiometrija- audiometrijske metode ispitivanja čula sluha ?
-
Iznenadni gubitak sluha-uzrok i lečenje ?
-
Oštećenje sluha kod dece - kako proveriti sluh kod dece
-
Korekcija i lečenje sluha - metode, tehnike i rešenja
-
Uvo čoveka - kako radi ljudsko uvo ?
-
Sluh i prekomerna buka - šta je hronična akustična trauma
-
Oštećenje sluha i nagluvost - kako nastaje, kako se razvija i leči
-
Presbiakuzis - staračka nagluvost ' simptomi i lečenje
-
-
O slušnim aparatima
-
Jedan ili dva aparata za sluh - predonosti obostrane amplifikacije
-
Cena slušnog aparata -šta je sve određuje ?
-
Izbor kanddata za aparat za sluh - kome je namenjen ovaj uređaj ?
-
Kako radi i koje su funkcionalnosti digitalnog aparata za sluh
-
Određivanje slušnog aparata - kako odabrati pravi uređaj za vas
-
-
Najčešće postavljena pitanja
-
Koliko košta slušni aparat ?
-
Da li slušni aparat može pomoći u borbi protiv tinitusa ?
-
Koje sve vrste aparata postoje i u čemu je njihova razlika ?
-
Šta su nevidljivi slušni aparati ?
-
Koliko traje navikavanje na slušni aparat ?
-
Da li su slušni aparati vodootporni ?
-
Da li slušni aparat ima rok trajanja ?
-
Koliko često treba menjati baterije na slušnom aparatu ?
-
Zbog čega se slušni aparati ne mogu kupiti online ?
-
Dali RFZO može da pokrije troškove slušnog aparata ?
-
-
Preporuke modela
-
O nama
-
Kontakt
Korekcija i lečenje sluha - metode, tehnike i rešenja
Aparati za sluh su nekada bili preporučivani samo pacijentima sa konduktivnim gubitkom sluha. Ovi pacijenti su imali dobro očuvanu sposobnost razumevanja govora i visoku toleranciju za jake zvuke. S druge strane pacijenti sa senzoneuralnim oštećenjem sluha i smanjenom sposobnošću razumevanja govora nisu bili uzimani u obzir kao kandidati za amplifikaciju.
Sa napretkom hirurške tehnike srednjeg uva, većina konduktivnih lezija je lečena operativno pa je time kod ovih pacijenata smanjena potreba za slušnim aparatima. Tako da imamo sa jedne strane smanjenje broja kandidata za slušni aparat sa konduktivnim oštćenjem sluha, a sa druge porast broja onih sa senzoneuralnom lezijom.
Senzoneuralne lezije predstavljaju poseban izazov za izbor slušnog aparata i njegovo podešavanje.Zbog smanjene sposobnosti razumevanja govora i suženog dinamičkog opsega, posebno u području visokih frekvencija, kod pacijenata sa senzoneuralnim gubicima sluha, potrebno je obratiti posebnu pažnju na podešavanje pogodnih parametara slušnih aparata, ali i predočiti pacijentu šta može realno da očekuje od slušnog aparata.
Korekcija sluha slušnim aparatima
Osnovni kriterijumi za odredjivanje slušnog aparata su sledeći: gubitak normalne slušne funkcije i nemogućnost korigovanja ovog gubitka hirurškim procedurama ili lekovima.
Kod konduktivnog oštećenja sluha unutrašnje uvo je kod većine slučajeva očuvano i ovaj problem se rešava uglavnom hirurški. Medjutim, ako je hirurška intervencija kontraindikovana ili je pacijent odbija, predlaže se primena slušnog aparata.
Kod senzoneuralne redukcije sluha, stanje u unutrašnjem uvu se značajno razlikuje od pacijenta do pacijenta. Sposobnost obrade zvuka ne može se proceniti samo na osnovu tonalne liminarne audiometrije. Dve osobe sa senzoneuralnim oštećenjem sluha i identičnim tonskim audiogramom mogu imati potpuno različite sposobnosti obrade zvučnih signala.
Za osobe sa blagim do umerenim senzoneuralnim gubicima sluha tipično je da čuju glasne delove govora kao što su samoglasnici a,o,i, e, ali ne i bezvučne konsonate kao što su t, p, k, f, s i č koji se nalaze u visokotonskom frekventnom spektru koji je kod njih sužen. Visokofrekventni zvuci nose značenje reči i ukupnu razumljivost govora dok niskofrekventni nose njegovu snagu. Rezultat toga je da pacijent čuje govor, ali da ga ne razume.
Korist od slušnog aparata je veća ukoliko je stepen gubitka sluha manji. Govorna razumljivost je obično smanjena u slučajevima velike redukcije sluha, te se na taj način i direktno smanjuje korist od amplifikacije.
Ko je pravi kandidat za aparat za sluh?
Faktori koji odredjuju kandidata za slušni aparat mogu se podeliti na audiološke i motivacione. Audiološki faktori uključuju tip gubitka sluha i njegov stepen kao i sposobnost razumevanja govora.
Prosečna orijentaciona vrednost gubitka sluha koja onemogućava socijalni kontakt odnosno efikasnu audioverbalnu komunikaciju predstavlja gubitak sluha izmedju 40 i 50 dB na govornim frekvencijama. Motivacioni faktori odnose se na pacijentove životne navike kao i informisanost o problemu oštećenju sluha.
Motivacija za korišćenje slušnog aparata ima direktan uticaj na njegov korisni efekat, a time i na stepen poboljšanja kvaliteta života osobe sa redukovanim sluhom. Negiranje postojanja slušnog problema smanjuje motivaciju, a time i pacijentov potencijal za korišćenje slušnog aparata.
Blagi gubici sluha se lakše podešavaju sa tehnološke tačke gledišta. Ukoliko se čeka da proces oštećenja progredira to može doneti više teškoća u podešavanju slušnog aparata.
Slušni aparat treba da obezbedi nekoliko specifičnih efekata korisniku. Osnovni je obezbeđivanje pojačanja normalnog konverzacionog govora do nivoa koji su maksimalno razumljivi tj. poboljšanje komunikacije.
Drugi je omogućavanje pacijentu da čuje ostale zvuke iz okoline kao što su zvuci koji upozoravaju na opasnost ili muzika. Takodje aparati za sluh moraju da obezbede proces edukacije, posebno kod dece oštećenog sluha. Kod ove populacije aparati za sluh omogućavaju razvoj normalnog jezika, govornih sposobnosti kao i intelektualni razvoj.
Niko osim stručnjaka ne može da odredi koja vrsta korekcije ili lečenja sluha je odgovarajuća za vas. Zakažite besplatanu proveru sluha i pronađite rešenje za ovo stanje sluha.